''Još bih jednom zamolio institucije da probamo naći jednu košćicu pa da za sljedeću godišnjicu možemo reći da smo pronašli jednu košćicu ako ne možemo naći jedno tijelo'', rekao je predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Josip Drežnjak povodom obilježavanja 26. obljetnice od zločina u Grabovici kada su pripadnici Armije BiH ubili 33 hrvatskih civila.

Foto: Bljesak.info / Križni put do mjesnog groblja

''Kao i svih ovih godina ni na današnji dan ja vam nemam što reći novo. Od '94. godine sve informacije o Grabovici završavaju isto'', rekao je Drežnjak naglasivši kako je Armija BiH mjesto zauzela 10. svibnja a zločin počinila u rujnu. Ostaci tijela koji su pronađeni govore o tome koliko je taj zločin bio strašan.

Pravosuđe šuti

Naglasio je i kako još uvijek pravosuđe šuti u ovom slučaju te da osim dva pojedinačna predmeta obitelji Marić i Zadro nema novih pravosudnih pomaka.

''Ključni dokazi koji nisu bili dostupni u Haagu na suđenju Seferu Haliloviću sad su dostupni. Mi dostavili dvije direktive i četiri video zapisa još nismo dobili informaciju što je s tim. A 2017. godine smo to uradili. Tužiteljstvo je uredno preuzelo dokaze'', rekao je Drežnjak.

Naveo je kako se traži još 17 tijela.

''To je najbolnije pitanje kad kažete koliko ste pronašli i koliko još pretražujete. Samo su dva tijela bila kompletna'', rekao je.

Video: Obilježena 26. godišnjica stradanja Hrvata u Grabovici

Obljetnicu su obilježili i nekadašnji pripadnici vojski koje su ratovale.

Adnan Hasanbegović iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd rekao je kako obljetnici nazoče veterani rata iz sve tri vojske te iz hrvatske vojske i vojske Jugoslavije.

Jedna od najvećih tragedija Hrvata

''Želimo odati počast žrtvama. Težak je ovo dan za ovo područje. Bitno nam je da kao bivši neprijatelji odamo počast žrtvama koje su hrvatskom narodu jedna od najvećih tragedija u posljednjem ratu. Time želimo poslati poruku za bolju budućnost da mi bivši borci novim generacijama šaljemo poruku koja može unijeti optimizam da možemo jedni drugima možemo poslati poruku žalovanja i empatije'', rekao je.

Zločin u Grabovici počinjen je 7., 8. i 9. rujna 1993., za vrijeme osvajačke operacije Armije BiH "Neretva '93".

Za ovaj ratni zločin su osuđena dva vojnika Armije BiH. U rujnu 2007. su još su tri Bošnjaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin. Nitko od visokih dužnosnika Armije BiH još nije odgovarao za ovaj zločin.

Naime, za zločin u Grabovici do sada su na domaćim sudovima osuđena petorica bivših pripadnika Armije BiH, ali samo za pojedinačne zločine ubojstva, ne i za ratne zločine. Enesa Šakraka je Županijski sud u Sarajevu osudio na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Županijski sud u Mostaru osudio je na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubojstva troje članova obitelji Zadro i to Ivana, Matije i Mladena. Dakle, optuženi su odgovarali samo za zločine nad pojedincima.

Slučaj Halilović

Za ovaj ratni zločin (i za pokolj u Uzdolu), bio je 10. rujna 2001. optužen i ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović, jer ga se sumnjičilo po zapovjednoj odgovornosti, budući da je bio obnašao dužnost načelnika Glavnog stožera Armije BiH i što je bio koordinatorom operacije "Neretva '93", a optužnica je navodila da Halilović nije poduzeo mjere za spriječiti pokolj u Grabovici, odnosno da nije kaznio odgovorne za zločine u Grabovici i Uzdolu. Par tjedana poslije se predao Haaškom sudu. Poslije ga je Haaški sud oslobodio odgovornosti za slučaj Grabovice.

Foto: Bljesak.info / Čović u Grabovici

Najmlađa žrtva bila je Mladenka Zadro koja je imala samo 4 godine, a najstariji Marko Marić 87 godina. Povodom, 26. godišnjice od ratnog zločina u selu Grabovica kod Jablanice Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) predstavlja publikaciju Ratni zločin u Grabovici – presude. Publikacija je objavljena kao osma knjiga u ediciji: Ratni zločini – transkripti presuda sudova u Bosni i Hercegovini.